Slobodni i otvoreni softver
Cinjenica je da su ovi nematerijalni segmenti proizvodnje centralna pitanja procesa pravljenja ''informacionog drustva'' sutrasnjice, i da su donesena razvojem zakonskih odluka pod cijom su kontrolom. Kreirani jednom da zastite i ohrabre progresivne izume, u doba digitalne informacije koja se ne moze potrositi upotrebom, oni postaju smetnja razvojnom procesu i gvozdena vrata koja zatvaraju pristup novom umrezenom drustvu. Kreiranjem pravila na polju ekonomije znanja, bogate zemlje su osigurale konstantni dotok sredstava iz zemalja treceg svijeta. Dobar primjer o nadredjivanju korporativnih profita javnom interesu su farmaceutske industrije, koje koriste ove slabosti kako bi zastitile svoje profite, u situaciji u kojoj jedna trecina svjetske populacije nema pristup najosnovnijim ljekovima. Komercijalizacija softvera Do kraja osamdesetih, kompjuterski softver je bio u akademskom domenu, a prakticna razmjena unutar hakerske kulture nije ukljucivala koncept vlasnistva. Pojavom jeftinih personalnih kompjutera i porastom kompjuterskog trzista, softver se poceo smatrati kreativnim radom, te je dospio pod autorska prava. Po prvi put postalo je moguce posjedovati softver i drzati ga dalje od ostalih naglasavajuci autorska prava. Ovaj koncept je bio daleko od ideja hakerske zajednice, koja je razvila alternativne modele licenciranja, danas poznate kao FLOSS (slobodni i otvoreni softver. Model prije svega sugerise da su to slicni koncepti ali veoma razliciti po pitanju slobode softvera. Slobodno kao sloboda Inicijativa slobodnog softvera, osnovana 1984. od strane Ricarda Stalmana, je bila prva koja se suprostavila uspostavljenim softverskim zakonima o autorskim pravima. Tretirajuci softver kao informaciju od javnog interesa, predstavljen je GNU projekat i koncept copyleft-a, cija je svrha bila davanje slobode korisniku i pristup sadrzaju kodova. Prema definiciji Fondacije slobodnog softvera, softver je slobodan ako korisniku obezbjedjuje sledece cetiri slobode: slobodu da pokrene program iz bilo kojeg razloga (sloboda 0). slobodu da nauci kako program radi i da ga prilagodi svojim potrebama (sloboda 1). Pristup izvoru koda je preduslov za ovo. slobodu da se distribuisu kopije tako da se moze pomoci svojim susjedima(sloboda2). Sloboda da se poboljsa program i da se ta poboljsanja predstave javnosti, tako da cijela zajednica moze imati koristi (sloboda 3)Pristup izvoru koda je preduslov za ovo. Jedna od najpopularnijih dozvola za slobodni softver je Generalna javna dozvola (GNU GPLO). Programi otvorenog softvera koji se nalaze pod GPL dozvolom ukjlucuju operativni sistem Linux i veb pretrazivac Apache, dva tocka koja pokrecu vecinu inteernet stranica. Inicijativa otvorenog softvera, osnovana 1987. od strane Brusa Perensa i Erika S. Rejmonda, je slicna konceptu otvorenog softvera u pragmaticnom, ali ne i u filozofskom smislu. Njihov cilj je da promovisu kvalitetne prednosti otvorenog softvera i da ohrabre velike kompanije da slijede ovaj koncept, u isto vrijeme ne razmatrajuci filozofski i politicki aspekt slobode softvera. From Free Software to Free Everything Koristicemo i promovisati nase kulturno nasljedje u javne svrhe. Pravicemo, dijeliti, usvajati i promovisati otvorene sadrzaje. Slusacemo slobodnu muziku, gledati slobodnu umjetnost, gledati slobodne filmove i citati slobodne knjige. Svi zajedno, doprinijecemo, diskutovati, kritikovati, poboljsati, improvizovati, mijesati, mutirati i dodati vise sastojaka u corbu slobodne kulture Iz manifesta slobodne kulture Prava revolucija pocela je kad je ideja od zajednice slobodnog softveraThe real revolution started when idea of freedom from free software community slided to the area of information, culture and education, which brought the topic to the higher level of discourse, so together with free software as a framework we got a free content. Hackers joined their forces with all kinds of creative workers: media and video activists, artists, musicians, scientists... to create a bottom-up, participatory structure to society and culture, rather than a top-down, closed, proprietary one. Inspirisan GNU GPL-om, projekat Creative Commons je startovao 2001. godine gradeci pravni okvir za pravljenje i dijeljenje sadrzaja, kao i za smanjenje kreativnih barijera. Stojeci na pola puta izmedju zasticenih i otvorenih autorskih prava, daje autorima slobodu u distribuciji svojih radova, i sami odaberu koja ce prava zadrzati. Pokret slobodne kulture naglasio je vaznost mogucnosti upotrebe kreativnog rada drugih, te naseg kulturnog nasljedja za kreativnost i inovativnost. U vrijeme pisanja ovog teksta Creative Commons dozvole su prilagodjene specificnim pravnim sistemima u 15 zemalja, a Hrvatska je je prva u regionu. Projekat je jos uvijek u toku u 13 zemalja, sa naznakom pridruzivanja novih. Zajedno sa ovim, nove dozvole ce biti prilagodjene da prepoznaju posebne potrebe i vrste sadrzaja. Nova licenca za drzave u razvoju dopusta siroki opseg slobodnog koristenja vasih radova u drzavama u razvoju, bez obaveze da placaju autorsku nadoknadu, dok vi ipak zadrzavate svoja puna autorska prava u zemljama razvijenog sveta. Druga dozvola koja ce biti objavljena je naucna dozvola, ciji je cilj da ohrabri naucne inovacije praveci ih dostupnima za naucnike, univerzitete i industrije, da koriste literaturu, podatke i druga naucno intelektualna vlasnistva, dijeleci svoje znanje sa ostalima. Gdje smo? Pravni okvir koji obezbjedjuje Creative commons je link koji nedostaje, posljednji dio koji nedostaje u mozaiku slobode.L Cesto usvojeni koncept slobodne kulture: hiljade sirom svijeta koriste tehnologije za nove paradigme kreiranja, one gdje svako moze biti umjetnik i gdje svi mogu uspjeti. Od ideje do kreacije, dijeli i sacuvaj, povecaj dobre izvore: Wikipedia - besplatna online enciklopedija, MIT OpenCourseWare – slobodan i otvoren obrazovni izvor za fakultete, studente i one koji sami uce sirom svijeta, obezbjedio je Institut za tehnologiju iz Masacusetsa, Internet arhiva – digitalna biblioteka intenret sajtova i ostalih kulturnih sadrzaja u digitalnom formi, Projekat Gutenberg – arhiva vise od 15 000 knjiga u javnom sektoru i mnogo, mnogo vise. Pojavio se drustveni softver: slobodni softver za blogiranje je dostupan svima koji hoce da izraze svoje misljenje, slobodni servisi, kao flickr za razmjenu fotomaterijala, slobodni mediji za stvaranje drugacijih informacija, pod-casting servisi koji omogucavaju svakom ko ima internet pristup da osnuje svoju radio stanicu Zajedno sa ljudskom kreativnoscu i pravnim okvirom, tehnologija je konacno dosla do tacke gdje konacno ima smisla: da ojaca i daje mogucnost da se govori sa vise glasova, unatoc kontroli koju mocne kompanije koriste, pokusavajuci da naprave od nas potrosace onoga sto one dostavljaju. Bosna i Hercegovina Primjena i korištenje slobodnog i software-a otvorenog koda (Free/Open Source Software – FOSS) unutar BiH uglavnom je ograničena na visokoškolske ustanove, sektor nevladinih udruženja i nešto malo u ustanovama javne administracije kao što i stoji u UNDP eReadiness izvještaju1. Situacija glede zagovaranja ili promocije korištenja FOSS je ograničena na još manji broj organizacija ili čak ljudi. Neke od tih inicijativa, kao što su lokalizacija (prevod) korisničkog okruženja i aplikacija, BiH Linux Desktop (BHLD2) ili primjena Learning Management System-a unutar Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, veoma su zrele i na visokom nivou. Naime, od 1998 na području BiH djeluje Udruženje Linux Korisnika BiH – ULK3, trenutno najaktivnije udruženje civilnog društva kojemu je cilj promocija korištenja slobodnog software-a. No oni rade i više od toga, ili sami ili u saradnji sa drugim organizacijama civilnog društva ili visokoškolskim ustanovama (Elektrotehnički fakultet u Sarajevu). Naime, rezultati njihovog zalaganja su prevedeni KDE, GNOME, OpenOffice, i još mnogo toga, kao BH Linux Desktop koji je skup softverskih paketa namijenjen potpunoj lokalizaciji vašeg Linux desktopa, razvoj vlastitog obrazovnog programa i materijala za obuku o korištenju GNU/Linux sistema na nekoliko nivoa (korisnički, napredni, administrator, itd.). Hrvatska Otvoreni kod i slobodnim softwar u Hrvatskoj javlja se početkom 90 ih godina kada više organizacije i udruga kreću u sistematsko obavještavanje javnosti o mogućnostima i prednostima korištenja FOSSa. Od tada se sustavno piše, proučava i podučava o free softwareu. Iako je GNU/Linux operativni sustav za računala, uz njega se veže i čitav pokret nastao na principima i vrijednostima proizašlima iz vremena i uvjeta razvijanja GNU/Linuxa. Ukratko, radi se na slobodi i pristupačnosti resursima, solidarnosti, suradnji i društvenoj promjeni. Distribucije GNU/Linuxa su sve dostupnije kako organizacijama tako i privatno, preuzimanjem sa web portala ili direktnim kopiranjem. Još uvijek velika većina organizacija nije počela koristiti FOSS prednosti zbog neznanja ili neupućenosti, no GNU/Lnux je u Hrvatskoj brzo prihvaćen od strane organizacije koje temelje svoj rad na medijima ili aktivizmu. Sa bržim Internet linijama sve je više korisnika koji se osjeća bolje znajući da je u GNU/Linux distribuciji manje problema sa virusima, da su dostupniji i besplatni. Srbija Srbija je, kao deo bivše SFRJ, sve do početka devedesetih godina 20. veka bila u koraku sa savremenim tehnološkim kretanjima u svetu. Izbijanjem ratova taj se korak gubi, mada ne u potpunosti. Te godine bile su po mnogo čemu presudne za dalji razvoj informacionih tehnologija: internet je zvanično nastao, PC tehnologija je za petnaestak godina unapred odnela prevagu nad drugim vrstama računara u kućnoj upotrebi, GNU je dobio slobodno jezgro za svoj operativni sistem – Linux. Na toj infrastrukturi razvili su se začeci i različitih pokreta vezanih za slobodni softver u Srbiji. Dugo je najznačajnije mesto za okupljanje ljudi koji koriste slobodni softver bila lista elektronske pošte na domenu linux.org.yu. Potom su se javili i drugi, alternativni načini komunikacije (danas u toj oblasti najpopularniji sajt Elitesecurity), ali i prve organizacije koje su imale za cilj esnafsko ili idejno okupljanje: OSNY i LinuxFEST, Uliks, Internodium. Na kraju valja pomenuti i sve veću zajednicu sa ovih prostora na Vikipediji na srpskom kao i na drugim južnoslovenskim jezicima. Kosovo U poslijeratnom Kosovu, upotreba kompjutera se rapidno povecala zbog globalnog trenda koristenja informaciono komunikacijskih tehnologija i povecanih lokalnih i medjunarodnih investicija. Danas, kompjuterska oprema je siroko dostupna u vecini vladinih institucija, kao i u privatnom i obrazovnom sektoru. Upotreba kompjutera i u kucama je takodje povecana, posebno u urbanim podrucjima. Takodje, lokalna industrija informaciono komunikacijskih tehnologija (IKT) je znacajno napredovala. Proizvodi kosovskih kompanija i pojedinaca vecinom su prilagodjeni i specijalizovani softveri. Unatoc ovim optimisticnim znacima, glavni softver je na engleskom jeziku. Slicni trendovi su takodje i u Albaniji. OpenOffice.org je prepoznat kao veoma atraktivan i dobar izvor, u promovisanju slobodnog i otvorenog softvera na Kosovu, Albaniji i sire. |
Verzija za stampanje
Nazad na vrh
