Za opca nacela sigurnosti hrane
|
U Parizu je od 11. do 15. travnja održan 22. skup Odbora Codexa alimentariusa za opća načela sigurnosti hrane, čiji je cilj zaštita zdravlja potrošača i osiguravanje poštenih postupaka u trgovini hranom, izvijestio nas je ravnatelj Hrvatske agencije za hranu doc. dr. sc. Boris Antunović.
Od 1961. godine, kada su ovu svjetsku organizaciju zajednički osnovale WHO i FAO, ona se razvila u najjači svjetski autoritet, na koji se često pozivaju i sudovi prilikom sudskih sporova između zemalja nastalih u svezi s trgovinom hranom. "Budući da se Odbor za opća načela sastaje jednom godišnje, vrlo je zanimljivo bilo čuti koji su svjetski prioriteti u unaprijeđenju zaštite potrošača. Skupu je nazočilo 215 izaslanika iz 72 zemlje članice, te 26 različitih međunarodnih organizacija", rekao je Antunović uz kojega je na skupu Hrvatsku predstavljala i mr. sc. Tea Havranek iz Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. Na skupu je istaknuto kako je neophodno provoditi analizu rizika koji mogu potjecati od hrane i da je u tome smislu potrebno da vlade osnivaju agencije, što je Hrvatska već učinila. Sljedeći korak je određivanje načela analize rizika koja bi bila identična za sve zemlje i koja bi bila opisana u Vodiču za analizu rizika, čije objavljivanje se očekuje ove godine. U tome smislu, analize hrane usmjeravale bi se više na zaštitu potrošača, tj. na analiziranje onih parametara koji mogu utjecati na zdravstvenu ili higijensku ispravnost hrane.
Doc. dr. sc. Boris Antunović pozdravio je na skupu ovu inicijativu i naglasio potrebu da se FAO i WHO aktivno uključe u pomoć zemljama u razvoju u implementaciji postupka analize rizika kroz obuke i savjete. "Do razilaženja u pristupu analizi rizika između zemalja sudionika došlo je u smislu uključivanja načela predostrožnosti i ekoloških načela. Najviše protivnika uvođenja ovih načela dolazilo je iz zemalja koje su najveći proizvođači GM hrane, dok su uvođenje načela podržale sve zemlje EU. Ova načela Hrvatska je već ugradila u svoj prijedlog Zakona o GMO-u, koji je nedavno bio u saborskoj proceduri", rekao je Antunović. Druga tema od prioriteta bila je revizija Koda etičnosti pri međunarodnoj trgovini hranom. Istaknuto je kako sve zemlje nemaju iste tehničke mogućnosti za kontrolu hrane, te je stoga neophodno utjecati na izvoznike u zemlje u razvoju da pri tome poštuju najniže standarde za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane koje su na snazi u razvijenijim zemljama.
Antunović ističe da je nedavno otkriveno kako je "kontingent hrane koji je u Indiju stigao putem donacije razvijenih zemalja neupotrebljiv za ljudsku ishranu. Međunarodna organizacija za zaštitu potrošača Consumers International istaknula je na skupu kako je u pojedinim zemljama u razvoju moguće kupiti certifikat o poštivanju standarda "za nekoliko dolara". "Inicijativa Codexovog odbora za reviziju koda etičnosti interesantna je zbog činjenice da se uz zdravstvenu ispravnost sve više govori o potrebi da se potrošačima osigura i kvaliteta prehrambenih proizvoda, koja se do sada više ostavljala na izbor potrošačima. Naime, zbog niske prehrambene vrijednosti i manje kvalitetni proizvodi dugoročno predstavljaju rizik za zdravlje potrošača. Istaknuta je potreba da se putem predpristupnih fondova i pomoći FAO i WHO pomogne zemljama u razvoju u tehničkom opremanju laboratorija za kontrolu hrane", dodao je Antunović. Burnu raspravu izazvao je i prijedlog za izmjenu službene definicije "hrane". Brojne tvari koje dolaze, primjerice, iz ruža za usne ili paste za zube bivaju progutane, čime mogu predstavljati rizik kao i tvari koje se u organizam unose namjerno. Ipak, prijedlog da se i ovakvi proizvodi uvrste u definiciju „hrane“ nije prihvaćen. Sljedeći skup održat će se u približno isto vrijeme, također u Parizu, a do tada ostaje obveza unaprjeđivanja sigurnosti hrane i slobodne trgovine hranom, koji često ne idu u istom smjeru jer se ekonomska načela ne poklapaju uvijek s onima važnijima, brigom o tome kakvu hranu jedemo. |
Verzija za stampanje
Nazad na vrh
