Etnicka diskriminacija u policiji
|
Dana 25.07.2005. godine službena lica MUP OUP Bečej privela su građanina Baškima Kruezijua na informativni razgovor povodom njegovih saznanja o određenim krivičnim delima izvršenim u njegovom susedstvu. Posle formalnog davanja izjave, započeo je ''neformalni deo'' razgovora u kome su grubo vređana njegova nacionalna osećanja, privatnost i čast.
Policiju je tako interesovalo zašto gospodin Krueziju živi u Bečeju, a ne u Prištini, ''gde mu je mesto'', šta radi ovde kad treba da se vrati ''dole'', da li je svestan šta sve ovde može da mu se desi zbog njegovog imena odnosno nacionalne pripadnosti itd, ali i zašto se oženio srpkinjom i zašto sa njom ima decu.
Fond za humanitarno pravo ukazuje na nedopustivost postupanja državnih organa prema građanima koje nosi predznak etničke, kao i bilo koje druge diskriminacije. Ravnoporavnost pred zakonom, bez obzira na rasnu ili etničku pripadnost, verska ubeđenja ili jezik, odnosno zabrana bilo kakvog akta diskriminacije građana na navedenim osnovama garantovana je nizom propisa, kao što su Okvirna konvencija Saveta Evrope o zaštiti nacionalnih manjina, Ustavna povelja Državne zajednice Srbija i Crna Gora i Povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama kao njen sastavni deo, Ustav Republike Srbije, Zakon o zaštiti sloboda i prava nacionalnih manjina, Krivični zakon Republike Srbije i drugi. U pravno uređenoj državi u kojoj vladavina prava trijumfuje nad svakim oblikom diskriminacije i samovolje, propisi se primenjuju na sve građane bez razlike, a obavezuju pre svega državne organe. Događaji poput navedenog navode na sumnju da su država i društvo još uvek daleko od nivoa građanskih i posebno manjinskih prava i sloboda koje uživa savremeni demokratski svet. |



