select CategoryID, istopic from ( SELECT CategoryID, EXISTS (SELECT * from topics_equivalence te WHERE te.categoryid=acl.categoryid) as istopic FROM eZArticle_ArticleCategoryLink acl WHERE acl.ArticleID=119704 ) as subquery

Svaki deseti stanovnik BiH zna koristiti Internet

U razvijenim zemljama građani putem interneta komuniciraju s javnim službama, odnosno prijavljuju i plaćaju porez, naručuju različite potvrde ili kopije osobnih dokumenata. Elektronska uprava u tim zemljama omogućava građanima da na jednom mjestu obave sve poslove u nekoj od javnih službi i na taj način uštede vrijeme i novac. U našoj zemlji, da biste obavili isti posao, potrebni su sati čekanja ispred općinskih šaltera iza kojih nas najčešće čekaju neljubazni administrativni službenici, prenosi današnji Večernji list. Niti u bliskoj budućnosti neće biti bolje, s obzirom na to da dostupni podaci pokazuju da internet u Bosni i Hercegovini koristi svega 10 do 12 posto stanovništva, pa je iluzorno još govoriti o uvođenju elektronskih servisa za građane. Iako su elektronska uprava i obrazovanje normalna stvar u zapadnoeuropskim zemljama, u našoj je zemlji potrebno prvo povećati postotak informatički pismenih građana, a potom raditi na uvođenju elektronskih servisa. Iako je informatika uvedena kao obvezan predmet u sve škole u BiH, nedovoljna opremljenost računalima, neodgovarajući programi i kadar često su uzrok što učenici nisu na zavidnoj razini informatičke pismenosti. Nužno je i digitalno opismenjavanje starije generacije, a posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na ruralne sredine, koje često nemaju ni fiksnu telefoniju. Direktor Exit-centra za potporu poslovanju u informacijskim tehnologijama Zoran Gajić smatra da se paralelno mora voditi akcija informatičkog opismenjavanja građana i uvođenja elektronskih servisa. Osim elektronske uprave u BiH ne postoji ni elektronsko obrazovanje ili učenje. Zasad se korištenje interneta u našoj zemlji često svodi na besciljno pretraživanje internetskih sadržaja. U BiH još nije uspostavljena istraživačko-obrazovna mreža, čije je osnivanje potrebno za uspostavljanje elektronskog učenja i kvalitetnije korištenje usluga interneta, pa su studenti uskraćeni za mogućnost da uče, polažu ispite i komuniciraju s profesorima putem interneta. I u toj oblasti za napredak je potreban novac, pa je njegov nedostatak jedan od važnijih razloga zbog kojeg je informacijsko društvo u BiH na niskom stupnju razvoja. Strategija razvoja informacijskog društva BiH predviđa veća novčana izdvajanja za informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se do 2010. godine sve ustanove u BiH povezale na internet. BiH bi tek tada dostigla razvoj u toj oblasti na stupnju koji već sada imaju Slovenija i Hrvatska.

 Verzija za stampanje