select CategoryID, istopic from ( SELECT CategoryID, EXISTS (SELECT * from topics_equivalence te WHERE te.categoryid=acl.categoryid) as istopic FROM eZArticle_ArticleCategoryLink acl WHERE acl.ArticleID=122889 ) as subquery

Borba protiv trgovine ljudima

Trgovina ljudima, uz krijumčarenje droge i oružja, postala je treća najprofitabilnija kriminalna aktivnost u svijetu. Zbog još uvijek poroznih granica, korupcije i teške socio-ekonomske situacije koja je rezultat rata, BiH je poznata i kao tranzitna zemlja i kao zemlja odredište. Trgovina ljudima U prošlom periodu većina žrtava dolazila je iz Ukrajine, Rumunije i Moldavije. Međutim, najnoviji razvoj situacije pokazuje da je BiH, isto kao i susjedne zemlje, također postala i zemlja porijekla ovih žrtava. Zoltan Pap je jedan od EUPM-ovih specijalnih savjetnika u borbi protiv trgovine ljudima. U svojoj matičnoj zemlji Holandiji radio je na tom polju više od 7 godina. Situacija koju je zatekao 2003. godine bila je dosta problematična: ''Lokalne agencije za sprovođenje zakona imale su određenu vrstu proaktivnog pristupa borbi protiv trgovine ljudima. Vršene su racije u barovima i diskotekama gdje su žene žrtve trgovine ljudima držane protiv svoje volje, što je rezultiralo nekim hapšenjima. Uprkos tome, još uvijek je bilo mnogo nedostataka: nije bilo zaštite svjedoka, niti dovoljno prikupljenih obavještajnih podataka, zbog čega policija vrlo često nije imala dovoljno čvrstih dokaza da pokrene slučaj.'' Ovi nedostaci nisu se odnosili samo na policiju i njihove aktivnosti, nedostajala je također i djelotvorna zakonska regulativa. Zoltan Pap kaže: ''Dolazilo je do toga da zakoni kriminalizuju žrtve, umjesto da ih štite. Zbog toga su tokom racija u barovima hapšeni i vlasnici i žrtve, koje su u mnogim slučajevima odmah vraćane u svoje zemlje porijekla. A bez svjedoka nema ni slučaja.'' Poboljšanja su hitno potrebna i na polju razmjene informacija na državnom i međunarodnom nivou, što je ključni zahtjev u borbi protiv međunarodnog i prekograničnog kriminala. Policajcima u BiH trebalo je više obuke za pravilno postupanje sa žrtvama. ''Nastojali smo sva ova pitanja uključiti u EUPM-ov Program borbe protiv trgovine ljudima (FIGHT program),” objašnjava Zoltan Pap. FIGHT program, koji se od 2003. godine zajednički sprovodi s lokalnim agencijama za sprovođenje zakona, podrazumijeva široki spektar aktivnosti. Njegov cilj je: * Obezbijediti bolje razumijevanje ovog problema putem treninga pripadnika agencija za sprovođenje zakona. * Podići svijest i razumijevanje problema među pripadnicima lokalne policije i u javnosti kroz javne informativne kampanje. * Unapređivati saradnju i razmjenu informacija između lokalnih policijskih snaga, pravosuđa i međunarodnih organa za sprovođenje zakona. * Jačati kapacitete lokalne policije, tj. koristiti proaktivni obavještajni rad i istrage kroz mobilno i statično osmatranje, korištenje informanata, tehničko praćenje, finansijke istrage, prikriveni agenti, presretanje komunikacija, zaštita svjedoka. * Unaprijediti zakonsku regulativu u BiH kako bi se djelotvornije hvatalo u koštac s ovim problemom * Unaprijediti rad sa žrtvama * U policijskim stanicama uspostaviti specijalne sobe za saslušavanje žrtava trgovine ljudima Rad s partnerima izvan policije Mara Radovanović jedna je od EUPM-ovih saradnika izvan policijskih snaga. Ona je predsjednik nevladine organizacije (NVO) ''Lara'' iz Bijeljine koja se nalazi blizu granice sa Srbijom i Crnom Gorom. Njena organizacija vodi sklonište za žrtve trgovine ljudima. Pored toga, Mara Radovanović održava i treninge za pripadnike lokalne policije. Sjeća se teških početaka: ''Kad sam se prije četiri godine prvi put pojavila ispred grupe policajaca da održim predavanje susrela sam se s mnogo skepticizma - ja, žena advokat, došla da podučava policajce njihovom poslu! Prva stvar koju sam im rekla bila je da je Milorad Milaković, jedan od najvećih trgovaca ljudima iz Prijedora koji je u međuvremenu bio osuđen na 9 godina zatvora, izjavio da se ne boji niti jednog policajca u ovoj zemlji, ali da se boji Mare Radovanović iz Bijeljine.'' Bilo je teško promijeniti uobičajenu predrasudu da su žene nađene u noćnim klubovima prostitutke, a ne žrtve trgovine ljudima. ''Ipak, niz treninga i predavanja promijenio je ovaj stav. Kolege iz policije pokazale su profesionalizam i sposobnost. Najvažniji rezultat bio je da su žrtve pokazivale više povjerenja u policiju. Možemo reći da smo zadovoljni promjenama stava policajaca u vezi sa tretmanom žrtava,'' zaključuje Mara Radovanović. Dragomir Perić, portparol bijeljinskog Centra javne bezbjednosti, naglašava da su trgovci ljudima promijenili način rada. ''Činjenica da smo u 2001. godini imali oko 70 noćnih klubova sa 470 žena koje su radile u njima, dok u 2003. imamo 'samo' 8 registrovanih barova sa 23 žene, mogla bi navesti ljude da povjeruju da je ova vrsta kriminala drastično opala. Međutim, na osnovu onoga što danas vidimo, trgovci ljudima promijenili su svoj način rada (modus operandi) i prebacili žrtve iz klubova u privatne stanove i motele, što otežava policiji mogućnost da ih otkrije.'' Pored rada policije i treninga, poseban akcenat stavljen je i na prevenciju. Nekoliko javnih informativnih kampanja preduzeto je u saradnji sa NVO Lara, agencijama za sprovođenje zakona u BiH, EUPM-om i OSCE-om, čiji je cilj bio građanima prenijeti što je više moguće informacija. Dragomir Perić kaže: ''Neophodno je podučiti mlade djevojke da, bez obzira koliko primamljivi bili oglasi za dobro plaćene i lake poslove, ne bi trebale olako prihvatati takve ponude, jer bi mogle biti uvučene u okrutni krug u kom će im biti oduzeta i sloboda i dokumenti, gdje će biti prisiljene na prostituciju i završiti kao seksualno roblje. '' EUPM-ov FIGHT program pokazao je značajne rezultate. Ipak, bitka protiv trgovine ljudima još nije dobijena: ''Borba protiv organizovanog kriminala je posao koji nikad nije do kraja završen,'' zaključuje Zoltan Pap.

 Verzija za stampanje