Kulturna politika Rijeke: stednja na sadrzaju
|
Prema budžetu za 2006. godinu Grada Rijeke kojeg bi danas trebala izglasati Gradska skupština, u toj je godini planirano smanjenje sredstava za kulturu od 18%. Pritom se prije svega smanjuje količina sredstava za financiranje programa u kulturi, dok financiranje hladnog pogona javnih kulturnih ustanova (plaća zaposlenika i troškova infrastrukture) ostaje na istoj razini.
Ukupni proračun grada je međutim za tri posto veći od prošlogodišnjeg, a iznos namijenjen financiranju javnih potreba u kulturi je jedini koji je radikalnije smanjen. Stoga je riječ isključivo o promjeni strukture proračuna, a ne i nekom općenitijem programu štednje. Kako navode predstavnici šest riječkih nezavisnih kulturnih organizacija Trafik, Spirit, Prostor plus, Ri teatar, Filmaktiv i Drugo more, ovakvim smanjenjem sredstava namijenjenih financiranju kulturnih programa ugrožen je opstanak velikog dijela nezavisne kulturne scene u Rijeci, budući da su programska sredstva osnovni izvor javnog financiranja nezavisne kulture. "Možemo razumijeti potrebu za štednjom kao pozadinu te odluke, ali ne možemo prihvatiti da se potreba za štednjom prelama preko programa koji su smisao postojanja cijelog kulturnog sektora", drže u udrugama. Takva odluka tim je neobičnija ako se ima u vidu nepovoljan odnos između sredstava namijenjenih održavanju kulturnog sustava (plaće zaposlenih, održavanje kulturne infrastrukture) i sredstava namijenjenih financiranju programa. Čak 84 posto sredstava troši se za održavanje hladnog pogona, a samo 16 posto za programe – naglašava Davor Mišković iz organizacije Drugo more. Također ih čude i poprilično mlake reakcije ljudi iz kulturnih institucija, kojima su programska sredstva također značajno smanjena. No, ravnateljima je možda bitnije osigurati novac za plaće, dok za programe nisu zainteresirani kao nezavisna scena – zaključuju. Kako ističu u savezu udruga Clubture, mreži za programsku suradnju nezavisnih kulturnih organizacija u Hrvatskoj, iako se ovako značajno smanjenje programskih sredstava za kulturu ove godine desilo u Rijeci, ono nije isključivo lokalni problem. Takva politika štednje bi vrlo lako mogla postati primjer drugim lokalnim jedinicama pa i centralnoj vlasti, što bi ugrozilo čitavu kulturnu proizvodnju, drže u Clubtureu. U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina ustalila praksa da vladajuće stranke, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini, pri obrazlaganju i obrani prijedloga budžeta, tom budžetu pripisuju dva osnovna epiteta: ‘razvojan’ i ‘socijalan’. Riječki budžet za kulturu je, kako se čini, ostao samo socijalan. No pitanje je kakav je uopće smisao javnog financiranja kulture ako je ono usmjereno isključivo na egiztenciju radnika javnih kulturnih ustanova koji ne proizvode nikakav sadržaj. |
Verzija za stampanje
Nazad na vrh
