Upotreba slobodnog softvera u drzavnoj upravi

U Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku, uredu koji se bavi informatizacijom državne uprave prije dva dana je održan prvi sastanak Radne skupine za izradu policy dokumenta vezanog uz upotrebu softvera otvorenog koda. Cilj dokumenta je, kako navode u Uredu, kreirati načelne odrednice oko širenja upotrebe softvera otvorenog koda (engl. „Open Source Software“) u državnoj upravi te potaknuti razvoj kvalitetnih rješenja temeljenih na tri osnovna načela: interoperabilnost, fleksibilnost i sigurnost. Nadalje, navodi se kako je EU već dala preporuku u kojem smjeru države članice trebaju razvijati ova rješenja, a ovaj će dokument poslužiti kao temelj za snažniji razvoj open source rješenja u državnoj upravi. Radnu skupinu čine stručnjaci iz Vlade i državne uprave, a njihov je zadatak predstaviti javnosti konačan dokument do početka svibnja ove godine. Nakon toga može se očekivati kreiranje akcijskog plana kojim će se operacionalizirati provedba konkretnih zadataka. Sama činjenica da državni ured koji se bavi informatizacijom uprave pristupa izradi ovakvog policy dokumenta, čak i ako se barem zasad ne čini da ta politika stoji visoko na listi prioriteta, svakako je pohvalna. Ono što donekle umanjuje osnovu za oduševljenje je pak činjenica da se kao jedino utemeljenje ove politike navodi preporuka Evropske unije. Softver otvorenog koda, odnosno slobodni softver svojim korisnicima daje četiri slobode: pokretanja programa, u bilo koju svrhu, prilagođavanja programa vlastitim potrebama, redistribuiranja izvornih kopija programa te distribuiranja izmijenjenih verzija programa tako da čitava zajednica ima korist od poboljšanja. Time slobodni softver, za razliku od vlasničkog (proprietary software), predstavlja s jedne strane svojevrsno javno dobro, a s druge onemogućuje da korisnik bude prepušten monopolističkoj kontroli proizvođača. Ta svojstva slobodni softver čine jedinom opravdanom solucijom za javnu upravu, sa ili bez utemeljenosti u preporuci EU.