Srbija mora da se odrekne proizvoljne medijske politike
|
Od uspostavljanja demokratije 2000. godine, medijske reforme u Srbiji su spore i nedosledne. Da bi ubrzala prilagođavanje zahtevima budućeg članstva u Evropskoj uniji, Srbija mora da se odrekne proizvoljne medijske politike i zakonodavstva i obaveže na primenu usvojenih propisa.
U oblasti radiodifuzije, od suštinske je važnosti delovanje potpuno nezavisnog regulatornog tela, sposobnog da preduzme sve svoje obaveze, izbor novih upravnih organa i rukovodstva radio-televizije Srbije (RTS), u skladu sa zakonskom procedurom kao i primena pravnog okvira za komercijalne emitere. Ovo su neki od najvažnijih zaključaka izveštaja za Srbiju u okviru istraživačkog projekta "Televizija u Evropi: regulativa, politika i nezavisnost", koji je predstavljen u Beogradu. Izveštaj za Srbiju uradila je profesorka Snježana Milivojević, a proizveo i objavio Institut za otvoreno drustvo (OSI) u Budimpesti. U zaključku izveštaja pozivaju se Skupština i Vlada Srbije da prevaziđu nejasnoće, a gde je neophodno, i unaprede zakonska rešenja, kao i da se odreknu dosadašnje proizvoljnosti u medijskoj politici i zakonodavstvu kako bi se omogućio razvoj i primena nove radiodifuzne politike u skladu sa evropskim standardima. Srbija je u poslednjih pet godina donela paket zakona o medijima, uključujući Zakon o radiodifuziji 2002. godine, ali se oni uglavnom ne primenjuju. Ovim zakonom utvrđen je postupak za izdavanje dozvola za emitovanje, precizirane su zakonske obaveze emitera i uspostavljena je Republicka radiodifuzna agencija (RRA) kao nezavisno regulatorno telo. Međutim, narušavanje postupka izbora članova Saveta RRA od strane Skupštine (2003) i kasniji politički sporovi u vezi sa tim osporili su legalnost izbora i blokirali kasniji rad Saveta. Izbor Saveta završen je tek u drugom pokušaju, u maju 2005. godine, nakon zakonskih promena koje su potkopale njegovu autonomiju. Narednim krugom amandmana na Zakon o radiodifuziji, avgusta 2005. godine, dodatno je oslabljena nezavisnost Agencije u odnosu na političku vlast. Državno radiodifuzno preduzeće, Radio televizija Srbije, posluje u zakonskoj praznini od februara 2003. godine, kada je istekao provobitno postavljeni rok za njegov preobražaj u javni radiodifuzni servis. Ovaj rok je naknadno produžen do aprila 2006. godine, ali je istovremeno dozvoljeno naplaćivanje pretplate od decembra 2005. godine - pre nego što je RTS postao javna radio-televizija. Politička kontrola nad radiodifuzijom opstaje. Vlada je prenebregla Zakon o radiodifuziji i postavila novog generalnog direktora RTS 2004. godine izražavajući nezadovoljstvo radom informativnog programa. Potom je iskoristila i ostavku upravnog odbora koja je usledila kako bi RTS institucionalno zadržala u statusu državnog radiodifuznog preduzeća zavisnog od vlasti. Oblast komercijalne radiodifuzije još je anarhična sa više od 200 emitera televizijskog programa u 2005. godini. Ovakvo stanje nije posledica zdrave konkurenciju na tržištu već odražava pravni haos i dugogodišnju arbitrarnost u izdavanja dozvola za rad Tržište reklamiranja u Srbiji očigledno nije sposobno da održi toliki broj televizija, ali uvid u stvarne izvore njihovog finansiranja ne postoje. Još tokom 90-tih godina, nekoliko komercijalnih televizija uspelo je da zauzme vodeće pozicije koristeći zaštitu nedemokratskih vlasti. Zbog zakonskog vakuma i nedostatka medijske politike, ove medijske imperije sada jačaju svoje pozicije na tržištu i, ukoliko se za njih ne uspostave jasna pravila, biće u poziciji da utvrde svoju nadmoć. Privatne televizije su u više prilika ispoljile sklonost da izveštavaju u korist političkih i ekonomskih interesa svojih vlasnika, što je u suprotnosti sa osnovnim evropskim demokratskim standardima. Izveštaj Instituta za otvoreno društvo sadrži 17 preporuka koje su upućene vladi, regulatornim telima, medijima i profesionalnim organizacijama, a čije je ispunjavanje neophodno da bi Srbija napredovala u procesu jačanja demokratije i priprema za članstvo u Evropskoj uniji. Izveštaj za Srbiju je deo serije posmatračkih izveštaja iz 20 zemalja u okviru projekta Televizija u Evropi: regulativa, politika i nezavisnost. Izveštaje su zajedno pripremili Program Instituta za otvoreno društvo za nadgledanje i podršku pristupa Evropskoj Uniji (EU Monitoring and Advocacy Program EUMAP) i Program Instituta za otvoreno društvo za medije (Network Media Program, NMP). Izveštaj za Srbiju uradila je Snježana Milivojević, profesorka Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa beogradskim Medija centrom. Svi izveštaji su dostupni na adresi www.eumap.org. |



