Trgovanje ljudima: Jugoistocna Evropa kao prostor porijekla i tranzita

26 April 2006

U ponedjeljak 24. 4. je Ured Ujedinjenih nacija za droge i zločin (UNODC) objavio izvje�taj pod naslovom "Globalni uzorci trgovine ljudima". U njemu se identificira 127 zemalja porijekla, 98 zemalja tranzita i 137 zemalja odredi�ta te kriminalne aktivnosti, a tim zemljama se u svakoj od tri kategorije dodjeljuje jedna od pet ocjena: od vrlo nisko do vrlo visoko.

Zemlje Zapadnog Balkana se pojavljuju prije svega među zemaljama porijekla, no i među zemljama tranzita i u ne�to manjoj mjeri odredi�ta. Hrvatska je u sve tri kategorije smje�tena u sredinu. Bosna i Hercegovina i Kosovo su smje�tene u sredinu kao zemlje porijekla, dok su kao tranzitne i zemlje odredi�ta dobile ocjenu visoko. Makedonija i Srbija i Crna Gora su smje�tene u sredinu kao zemlje porijekla i odredi�ta, a kao tranzitnim zemljama dodijeljena im je ocjena visoko. Ipak, prema ovom izvje�taju, najalarmantnija je situacija u Albaniji koja je kako kao zemlja porijekla tako i kao zemlja tranzita dobila ocjenu vrlo visoko, a samo je kao zemlja odredi�te smje�tena u sredinu.

Također je zanimljivo spomenuti da se kao glavne �rtve trgovine ljudima u srednjoj i jugoistočnoj Evropi navode �ene i djeca, a kao glavna svrha ove aktivnosti seksulna eksploatacija. Zemlje odredi�ta trgovine ljudima prije svega su razvijene zemlje zapada.

Izvje�taj se temelji na navodima o trgovini ljudima u svijetu iz 113 izvora, institucija vlasti, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, istra�ivačkih instituta i medija.

Izvje�taj pokazuje kako gotovo nijedna zemlja svijeta nije imuna na trgovinu ljudima s ciljem seksualne eksploatacije i prisilnog rada, no kako globalni napori u suzbijanju trgovanja ljudima pate zbog nedostatka točnih podataka o razvijenosti ove pojave koje odra�avaju nevoljkost nekih zemalja da priznaju kako taj problem pogađa i njih.

Kako navodi Antonio Maria Costa, izvr�ni direktor UNODC-a, tri su glavna izazova s kojima se vlade suočavaju u ovom području: (1) smanjivanje potra�nje za jeftinim dobrima proizvedenim u sweatshopovima ili za uslugama seksualnog roblja; (2) identificiranje kriminalaca koji ostvaruju profit od ljudi koji poku�avaju pobjećiod siroma�tva, nezaposlenosti, gladi ili ugnjetavanja; (3) za�tita �rtava trgovanja ljudima, posebno �ena i djece.

Cijeli izvje�taj moguće je preuzeti sa web stranice UNODC-a (Trafficking in Persons - Global Patterns).