U srijedu 17. 5. Središnji je državni ured za e-Hrvatsku povodom Svjetskog dana informacijskog društva predstavio rezultate Studije dostupnosti javnih usluga na internetu u prošloj godini. Prema toj je studiji do kraja prošle godine građanima putem interneta bilo dostupno oko 38% javnih usluga, a poslovnim subjektima oko 29%. Ovo predstavlja vrlo veliko povećanje u odnosu na prethodnu 2004. kada je tim putem građanima bilo dostupno tek oko 4%, a poslovnom sektoru oko 6% javnih usluga.
U više od dvadeset područja djelovanja javne administracije, obuhvaćenih ovim istraživanjem, na Internetu je minimalno ponuđen elektronički formular koji se može spremiti na računalo, ispuniti, otisnuti i odnijeti u ured tijela javne vlasti. Tek mali broj usluga još uvijek nudi samo informacije o procesu obavljanja usluge, dok je sve veći broj usluga u potpunosti moguće obaviti elektroničkim putem.
Studija daje i usporedbu sa stanjem u Evropskoj uniji gdje je stupanj dostupnosti javnih usluga za građane i poslovne subjekte gotovo je dvostruko veći nego u Hrvatskoj. Pritom je Latvija zemlja članica EU, koja ima prosječno najmanji stupanj informatiziranosti javnih usluga i on iznosi 30%. Unutar Europske unije je i osam članica sa stupnjem informatiziranosti većim od 80 posto. Među novim članicama EU Estonija ima najviši stupanj informatiziranosti od 80 posto.
Iako su ovo svakako ohrabrujući podaci, ostaje pitanje koliki je to broj ljudi i poduzeća koji stvarno može realizirati pristup navedenim javnim uslugama. Prema podacima iznesenim na web stranici Ureda za e-Hrvatsku ukupni se broj korisnika interneta u Hrvatskoj krajem prošle godine kretao oko 35% pri čemu samo 2,2% stanovništva ima broadband pristup. Ovo znači da se velika većina na internet i dalje spaja pomoću modema, a javne usluge može koristiti brzinom od čitavih 56 kilobita u sekundi, što je u mnogim slučajevima tek nešto brže od čekanja na šalterima.
|
