Amnesty International Hrvatske: Etnicka pripadnost jos uvijek utjece na sudske procese za ratni zlocin

24 May 2006

Amnesty International Hrvatske jučer je na konferenciji za novinare u Zagrebu predstavio svoj redovni godi�nji zvje�taj �Stanje ljudskih prava u svijetu� za 2005. godinu koji na vi�e od 300 stranica obuhvaća 150 dr�ava . Vezano uz stanje u Hrvatskoj tajnik Ureda AIH Edin Tuzlak posebno je upozorio na tri problematična područja: procesuiranje za ratne zločine; bilateralni sporazum Hrvatske i SAD o neizručivanju američkih dr�avljana stalnom Međunarodnom kaznennom sudu; te tajna slijetanja CIA-inih aviona sa osumnjičenicima za terorizam na hrvatski teritorij.

Vezano uz procese za ratne zločine istaknuto je kako hrvatsko pravosuđe jo� uvijek nedovoljno procesuira kr�itelje ljudskih prava tokom Domovinskog rata. Dio postupaka na domaćim sudovima jo� uvijek nije usklađen s međunaodnim standardima, a etnička pripadnost počinitelja utječe na tok i ishod procesa. Tako je i dalje ra�irena praksa neka�njavanja zločina koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske ili policije.

�to se tiče navedenog sporazuma sa SAD-om, Amnesty je ponovno pozvao Vladu da se jasno očituje o zahtjevu SAD-a za njegovim potisivanjem, koje je kako se čini sve izvjesnije. Hrvatska je naime dala velik doprinos uspostavi Međunarodnog kaznenog suda (ICC), pa bi potpisivanjem takvog dokumenta iskazala političku nevjerodostojnost. Sporazum o neizručivanju američkih građana ICC-u, navode u Amnestyju je sramotan i poni�avajući i diskriminira hrvatske dr�avljane.

Konačno, oko tajnih letova CIA-e, AIH je nakon nedavnog izvje�taja AI ("Below the radar: Secret flights to torture and disappearance") - u kojem se kao jedno od odredi�ta slijetanja CIA-inog aviona spominje i Dubrovnik - zatra�io od vlade sveobuhvatnu istragu i javno izja�njavanje je li sa SAD potpisala neke tajne sporazume vezane uz rat protiv terorizma. Međutim vlada ni nakon mjesec i pol dana nije dala nikakve informacije o tome, rekao je Tuzlak.

Na međunarodnom planu u izvje�taju se navodi kako je svijet pro�le godine obilje�ila paraliza međunarodnih političkih institucija, ugro�avanje temeljnih principa ljudskih prava pod krinkom borbe protiv terorizma te porast militarizacije, �to se posebno očituje u kr�enju ljudskih prava u Darfuru, Iraku te Izraelu i Okupiranim područjima.

Ipak, kako je naveo Tuzlak, stanje se mijenja. 2005. je godina prekretnice u borbi protiv zloupotrebe rata protiv terorizma jer su zagovornici i protagonisti tog rata, na čelu sa SAD, prvi put u općoj političkoj defenzivi. Ta je opća politička defenziva, pojasnio je, izazvana upornim i nepotkupljivim radom brojnih nezavisnih novinara i aktivista nevladinih organizacija za ljudska prava, čiji su izvje�taji doveli do mnogih istraga o kr�enju ljudskih prava unutar rata protiv terorizma, prije svega u europskim institucijama poput Vijeća Europe i Europskog parlamenta.