Konacni prijedlog Zakona o tajnim sluzbama - I dalje ozbiljni nedostaci
|
Hrvatska vlada jučer je usvojila konačan prijedlog Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH kojim se regulira rad sigurnosno-obavještajnih agencija (SOA) i uputila ga Saboru. Konačan prijedlog Zakona došao je na dnevni red Vlade samo dva dana nakon rasprave organizirane od strane Centra za mirovne studije iz koje je proizašlo da u navedenom Zakonu postoje brojne odredbe koje mogu upućivati na povredu prava građana.
Vlada je u konačnom tekstu usvojila samo primjedbu iznesenu u ranijim raspravama po kojoj se Vijeću za građanski nadzor sigurnosnih službi daje nešto malo više ovlasti nego li je to bilo predviđeno u prvom tekstu. U svojoj današnjoj izjavi za javnost CMS upozorava na činjenicu da trenutni konačni prijedlog Zakona i dalje nekoliko ozbiljnih nedostataka. Prvo onemogućuje nezavisan rad Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi budući da je direktan nadzor od strane građanskog Vijeća moguć samo uz prisutnost političkih tijela nadzora (saborski Odbor za nacionalnu sigurnost i Vijeće za nacionalnu sigurnost). Nadalje, vrijeme koje će proteći između moguće povrede prava građana i mogućnosti direktnog nadzora je zbog administrativnih barijera predugo, te se ostavlja prostor prikrivanja tragova koji bi upućivali na povredu građanskih prava od strane djelatnika SOA-e. Drugo, omogućuje prisluškivanje međunarodnih telefonskih razgovora i praćenje građana na javnom mjestu bez suglasnosti Vrhovnog suda. Treće, tretira neprofesionalno ponašanje djelatnika sigurnosno-obavještajnih agencija prema građanima kao laku povredu službene dužnosti (umjesto kao težu povredu). Četvrto, predviđa da su disciplinski sudovi koji odlučuju o slučajevima lakše i teže povrede službene dužnosti sastavljeni od samih djelatnika SOA-e, umjesto od nezavisnih članova. Peto, ne dopušta javnosti nikakve informacije o novčanim sredstvima koje troše sigurnosno-obavještajne agencije, a financirane su iz državnog proračuna. Šesto, drži Pravilnike kojima se detaljnije regulira rad SOA-e tajnima, te ne postoji mogućnost provjere usklađenosti tih Pravilnika sa Ustavom RH. Konačno, ne zahtjeva da svi djelatnici SOA-e moraju imati osnovna znanja iz ljudskih prava i građanskih sloboda. Centar za mirovne studije vjeruje da ovakav prijedlog Zakona sadrži previše odredbi koje mogu dovesti do povrede prava građana, a istovremeno građani nemaju adekvatnih mehanizama da tu povredu dokažu, te da odogovorni snose posljedice. Iako je čitav Zakon stvoren kako bi se brinuo o nacionalnoj sigurnosti RH, ovako napisan Zakon i sam bi mogao ugroziti nacionalnu sigurnost RH budući da je poštivanje ljudskih sloboda i prava građana prepoznato unutar Strategije nacionalne sigurnosti RH kao prioritetno. Iako je navodno postignut politički konsenzus oko prijedloga ovog Zakona, Centar za mirovne studije vjeruje da postoji prostor za još jedno promišljanje posljedica koje ovaj Zakon donosi, te očekuje prepravku dijelova teksta u predstojećoj saborskoj raspravi. |
Verzija za stampanje
Nazad na vrh
