U ponedjeljak je službeno objavljeno kako je T-Hrvatski telekom, kompanija nastala transformacijom i privatizacijom nacionalne telekomunikacijske kompanije i donedavni potpuni monopolist u fiksnoj telefoniji akvizicijom vrijednom 13,7 milijuna Eura postala 100 postotni vlasnik dionica IskonInterneta, jednog od uspješnijih ISP-ova u Hrvatskoj. Time je T-HT uklonio najjačeg konkurenta na tržištu internetskih usluga i prema podacima iznesenim u dnevniku Večernji list, zauzeo 83 posto tog tržišta.
Još tokom aprila, kada je ova akvizicija po prvi puta najavljena o njoj se vrlo negativno očitovao predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT) Gašper Gaćina držeći kako će njome biti narušena fer tržišna utakmica i tek nedavno započeta liberalizacija telekomnunikacijskog tržišta. Gaćina je tada najavio i kako će se Agencija poslužiti svim pravnim sredstvima na osnovi Zakona o telekomunikacijama i drugih pozitivnih propisa koji vrijede u Hrvatskoj da zaustavi kupnju Iskona od strane T-HT-a.
Iako od nje nije odustala, Agencija za telekomunikacije je, čini se, ostala usamljena u svojoj namjeri. Na istu je najavu naime Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) - nadležna za održavanje tržišne utakmice - reagirala na sasvim drugačiji način. Tako je iz AZTN-a priopćeno kako u ovom slučaju nisu u mogućnosti ocjenjivati koncentraciju jer su tvrtke dužne prijaviti spajanje samo u slučaju da njihov prihod u prethodnoj godini prelazi 100 milijuna kuna, što kod Iskona nije slučaj.
Budući da, kako se čini nije bilo pravne osnove za zaustavljanje koncentracije, ona se u konačnici i desila. Iskon pritom, kako najavljuju u T-HT-u ostaje samostalno trgovačko društvo te nastavlja poslovati pod svojim imenom i brandom. Tako će za korisnike na prvi pogled stvar izgledati gotovo isto. Međutim kada se uzme u obzir da je IskonInternet bio najznačajniji konkurent T-HT-a i da je velik dio svojeg imidža u javnosti izgradio upravo na činjenici da korisnicima nudi mogućnost odabira alternative monopolistu teško je donijeti ikakav drugačiji zaključak nego da je Iskon naprosto prevario svoje korisnike.
No dok za poslovne organizacije ne postoji formalna obaveza društvene odgovornosti, pa jedina posljedica varanja korisnika može biti pad prodaje ili prihoda, ista je obaveza u slučaju javne vlasti esencijalna. Hrvatska vlada u ovom slučaju međutim nije pokazala mnogo od svoje društvene odgovornosti. “Vlada RH, kao manjinski dioničar HT-a ovu poslovnu odluku većinskog vlasnika (Deutsche Telekom) drži legitimnim poslovnim potezom u uvjetima konsolidacije stanja na telekomunikacijskom tržištu, što nije specifičnost u Hrvatskoj, već se i u svijetu spajaju telekomi i tvrtke davaoci usluga”, priopćeno je iz Vlade za Poslovni dnevnik.
Nema dvojbe da je okrupnjivanje i uspostava (ili održavanje) monopola iz perspektive svake kompanije posve legitimna strategija, budući da za kompaniju koja u tome uspije stvara uvjete u kojima nije prisiljena investirati sredstva u inovativne usluge ili snižavati cijene. No nije jasno na temelju koje politike Vlada prihvaća ovakav proces kao legitiman i na koji način u tom kontekstu planira ostvarivati svoj cilj transformiranja hrvatskog društva u informacijsko društvo (Program e-Hrvatska 2007).
Konkretnije, bilo bi zanimljivo saznati u kojem je točno međusobnom odnosu prema ocjeni Vlade RH usmjerenost na poticanje razvoja i konkurentnosti u uslugama širokopojasnog pristupa s ciljem omogućavanja bržeg i univerzalno dostupnog širokopojasnog interneta po konkurentnim cijenama (Program e-Hrvatska 2007.) i konsolidacija u kojoj jedan ISP zauzima 83 posto tržišta?
Poruka Evropske komisije
Od četvrtka 1. 6. u službenom posjetu Zagrebu boravi Povjerenica za informatičko društvo i medije Evropske komisije Viviane Reding. Kako je istakla za portal Business.hr, pitanje liberalizacije telekomunikacijskog tržišta jedna od važnih tema koje će se razmatrati na screeningu koji počinje idućeg mjeseca. Potrebno je omogućiti otvaranje tržišta, ukidanje monopola koji blokira tržište te ojačati regulatorna tijela kao što su Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Agencija za telekomunikacije, jer te agencije moraju imati dovoljno snage da reagiraju na blokiranje monopola, drži Reding. Direktno upitana o preuzimanju Iskona Reding je najavila kako će i slučaj preuzimanja od strane monopolista biti posebna tema bilateralnih razgovora hrvatske i evropske strane, piše Business.hr.
|
