U povratu ambalaze predvode Slavonci
|
Stupanje na snagu Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (uz naknadu od 50 lipa po jedinici) bilo je u počeku dosta diskutabilno. Istraživanje kod građana pokazuje pak da ih preko 60 posto prihvaća takvu aktivnost.
Centar za istraživanje tržišta GfK proveo je anketu među građanima Hrvatske. Rezultati pokazuju da su se uključili u vraćanje ambalaže više od prosjeka (43%) stanovnici iz Slavonije i iz naselja između 2.000 i 10.000 stanovnika (po 52%), a najzastupljenija je dobna skupina od 35 do 54 godine (48%), te osobe iz kućanstava s 4 ili više članova (48 do 51%). Stanovništvo u Dalmaciji pokazalo je najmanje učešće u vraćanju ambalaže – tek 32%! Na drugoj strani, nešto više od prosjeka (24%) ne žele vraćati ambalaže: građani-ispitanici iz većih urbanih sredina sa više od 100 tisuća stanovnika, stariji od 65 godina (37%), te oni s nižim stupnjem obrazovanja (41%). Rezultati ispitivanja pokazali su da će slijedeći pravilnici o prikupljanju drugih vrsta otpada najviše zanimati građane u Sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (po oko 54%), a najmanje opet u Dalmaciji (35%). Podržavaju ga nešto više i građani iz naselja od 2 do 10 tisuća stanovnika (50%), osobe između 45 i 54 godina starosti (53%), te žene (47%). Istraživanje pokazuje da među našim građanima ipak postoji zamjetan segment onih koji već jesu ekološki osviješteni - makar i uz simboličnu naknadu, ali i minimum promotivnih napora da se građane informira o prednostima odlaganja/sakupljanja raznih vrsta otpada. Statistički podaci Državnog zavoda za statistiku koji se odnose na područje okoliša govore da su ukupne investicije za zaštitu okoliša u Hrvatskoj tijekom 2005. godine iznosile 1,46 milijardi kuna, pri čemu se najviše, 49,7 posto ili 726,6 milijuna kuna, odnosi na područje gospodarenja otpadnim vodama. Investicije u gospodarenje otpadom iznosile su 202,05 milijuna kuna. Za zaštitu i sanaciju tla u utrošeno je od 283,37 milijuna kuna ili 19,4 posto od ukupnih ekoloških investicija, zatim u 13,8 od ukupnog iznosa investiranja u podzemne i površinske vode, a 9,6 posto u investicije za zaštitu zraka i klime. Autor: Ljiljanka Mitoš-Svoboda |



