Umjesto e-Hrvatska - T-Hrvatska

U usporedbi s drugim zemljama jugoistočne Evrope, telekomunikacijski sektor u Hrvatskoj je po mnogim pokazateljima vrlo razvijen. Liberalizacija, odnosno formalno ukidanje monopola je provedeno u svim segmentima tog tržišta, a udio državnog vlasništva u vodećoj telekomunikacijskoj kompaniji (incumbent operator) je manji od 50 posto. Nadalje, uspostavljen je stabilan regulatorni i policy okvir sa zadovoljavajućom razinom autonomije Agencije za telekomunikacije (prema mišljenju Evropske komisije) i uredom za informatizaciju (Sredisnji drzavni ured za e-Hrvatsku) snažno usmjerenim na povećanje javne dostupnosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Konačno dostupnost i kvaliteta telekomunikacijskih usluga kao i postotak stanovništva koji koristi te usluge su među najvećima u regiji (prema usporednom izvještaju o telekomunikacijskom sektoru u jugoistočnoj Evropi Cullen Internationala). Što se tiče cijena telekomunikacijskih usluga - fiksne i mobilne telefonije, te interneta - one su vrlo blizu prosjeku zemalja Evropske unije, no ipak uz više nego duplo manji BDP po glavi stanovnika od EU prosjeka. Prema podacima iz CIA World Factbook za 2005. bruto domaći proizvod Hrvatske po glavi stanovnika, izračunat po paritetu kupovne moći iznosi 12.400 USD dok je prosjek Evropske unije na 28.100 USD. Usprkos donekle ohrabrujućim podacima, kada u Hrvatskoj govorimo o telekomunikacijama, odnosno telekomunikacijskom "tržištu", vrlo brzo postaje jasno da se ovdje više-manje radi o jednoj jedinoj kompaniji s udjelima od preko 80 posto u pružanju internetskih usluga i usluga fiksne telefonije te oko 50 posto u mobilnoj telefoniji. Riječ je o poduzeću T-Hrvatske telekomunikacije, bivšem državnom monopolistu u većinskom vlasništvu bivšeg njemačkog državnog monopolista Deutsche Telekom AG (DT). Hrvatske telekomunikacije su osnovane 1999. godine razdvajanjem Hrvatske pošte i telekomunikacija. Iste je godine započela privatizacija, odnosno prodaja 35 posto dionica kompanije DT-u, a već 2001. njemačkom je telekomu prodan i drugi paket od 16 posto, čime je ovaj postao većinski vlasnik. Obje prodaje do danas izazivaju velike kontroverze u hrvatskoj javnosti, prije svega zahvaljujući sumnji da je vlada kupoprodajnim ugovorima njemačkom investitoru dala neprimjereno velike ustupke kako bi postigla što veću prodajnu cijenu. Pogodnosti o kojima se najviše govorilo u posljednjih nekoliko godina uključuju garancije i produživanje monopola u pojedinim područjima; obavezu vlade da DT-u nadoknadi štetu koju bi mogao pretrpjeti u slučaju promjene telekomunikacijskih propisa; pravo DT-a na prvokup preostalog dijela dionica i slično. Članovi obje bivše vlade koje su sudjelovale u navedenim prodajama (HDZ-ova vlada Zlatka Mateše i koalicijska vlada Ivice Račana) opovrgavaju postojanje nekih od najnepovoljnijih klauzula, te nastoje umanjiti svoj doprinos štetnim posljedicama prebacujući odgovornost za njih na onu drugu vladu. Ipak ono oko čega nema dvojbe je da je kroz nekoliko promjena Zakona o telekomunikacijama i Zakona o privatizaciji HT-a bez stvarnog opravdanja produžen njegov monopol u fiksnoj telefoniji (koji je završio tek početkom 2005.). Sumnju u nepovoljnost ugovora još dodatno osnažuje činjenica da su neki njihovi dijelovi do danas ostali nepoznati javnosti. Zanimljiv pregled kronologije prodaje Hrvatskog telekoma DT-u dao je blogger t-zombix u tekstu "DaZombixov kod" na pollitika.com. Iako u vrlo uopćenoj formi, na tajnost sporazuma između države i T-HT-a se u svojem se nedavno objavljenom Izvještaju o napretku Hrvatske za 2006. osvrnula i Evropska komisija. Tako se u Izvještaju navodi kako "je potrebno objaviti koncesijski sporazum i druge sporazume između države i vodećeg operatera i uskladiti ih sa Zakonom o telekomunikacijama, posebno s obzirom na bilo kakva ograničenja daljnjoj liberalizaciji tržišta". Nadalje, u Komisiji smatraju i kako je potrebno donijeti posve novi Zakon o telekomunikacijama, usklađen s acquisom. Kako je prenio Glas Istre, u hrvatskoj vladi se nadaju da Komisija neće inzistirati na objavi ugovora u cjelosti, jer bi država zbog njihove objave mogla platiti velike penale drugoj ugovornoj strani (DT). Ipak, u vladi smatraju da objava navedenih ugovora nije ni nužna jer država više nema nikakvih obaveza koje T-HT-u garantiraju povlašteni položaj. Ova izjava - osim što dodatno podupire tvrdnju da vladi, odnosno vladama pri prodaji nacionalnog telekoma dobrobit korisnika nije bila prioritet, te što odražava neprimjereni cinizam - po svoj prilici nije ni sasvim točna. Naime već nekoliko mjeseci traje spor između jedinica lokalne samouprave i države s jedne strane i T-HT-a s druge oko vlasništva nad podzemnom distributivno telekomunikacijskom kanalizacijom (DTK). U T-HT-u naime smatraju kako je ugovorima o kupoprodaji DTK nedvojbeno pripao njemu. Iako će konačna odluka o ovom pitanju zahtijevati sudsku presudu, već i sama činjenica da je prilikom prodaje ostala otvorena mogućnost da ta kompanija bude vlasnik ključne infrastrukture, pokazuje da itekako postoje okolnosti koje joj omogućuju povlašten položaj. Fiksna telefonija Kvaliteta usluge fiksne telefonije u Hrvatskoj je iznimno dobra u usporedbi s ostalim zemljama regije - mreža je u potpunosti digitalizirana i ne postoje dvojničke linije. No za razliku od tehničkog dijela, onaj ekonomski je bitno manje zadovoljavajuć. Liberalizacija i uspostava tržišta u ovom području krenuli su najkasnije, prije svega zbog ranije spomenute zakonske odredbe po kojoj je HT-u ostavljena mogućnost monopola nad lokalnom petljom, tojest vezom između krajnjeg korisnika i pristupne centrale do 1. 1. 2005. Stoga su tek prošle godine počela s radom prva dva nova operatera u fiksnoj mreži, Optima i H1. Upravo zbog toga je u ovom trenutku korisnička baza tih kompanija vrlo mala u odnosu na onu T-HT-a, odnosno T-Coma (podaci koje je objavio Poslovni dnevnik govore da se udio T-Coma na tržištu fiksne telefonije kreće oko 89 posto). Ipak, od dolaska novih operatera, cijene razgovora u fiksnoj telefoniji su značajno opale (neki procjenjuju i do četiri puta) i čini se da je na tom tržištu napokon krenula borba za korisnike. Tako je najnoviji trend telefoniranje za nula kuna unutar mreže određenog operatera, uz niske mjesečne naknade ili naplate uspostave poziva. Kako je ranije spomenuto, srednje cijene telefoniranja su blizu prosjeku Evropske unije. Tako cijena minute lokalnog poziva unutar T-Com-ove mreže u srednjem tarifnom paketu iznosi 0,28 kn (oko 0,04 eura), dok cijena minute poziva prema fiksnoj mreži u SAD-u u srednjem tarifnom paketu stoji 4,27 kn (oko 0,58 eura). Hrvatska još uvijek ima najveći postotak korisnika fiksne telefonije u jugoistočnoj Evropi - 37 % (Cullen International). Ipak, taj postotak čini tek nešto više od trećine korisnika mobilne telefonije (koji prema zadnjim informacijama Hrvatske agencije za telekomunikacije čine 90% stanovništva). Nadalje, upotreba fiksne mreže je u stalnom opadanju, pa je tako samo u posljednjih godinu dana broj minuta utrošen u fiksnoj telefoniji opao za 13,6 posto (Državni zavod za statistiku). Iako su koristi od pojave kakvog-takvog tržišta u fiksnoj telefoniji vrlo osjetne, čini se da su ipak došle malo prekasno. Mobilna telefonija Područje mobilne telefonije u Hrvatskoj je uvjetno rečeno najbliže stvarnoj konkurenciji. Drugi mobilni operater (uz HT, odnosno T-Mobile), VIPnet je na tržište ušao 1999. godine, čime su već u vrlo ranoj fazi razvoja stvoreni uvjeti za snažnije natjecanje, a time i prodor ove usluge. Ipak, poznato je da tržište sa samo dva igrača nužno proizvodi oligopolistički odnos - bilo prešutni, bilo dogovoreni (situaciju u kojoj su igrači relativno nespremni na cjenovnu konkurenciju, i koja im, slično kao kod monopola, omogućuje velike profite uz manju ponudu i više cijene nego što bi postojali uz veći broj ponuđača). Iako ne postoje konkretni dokazi za dogovaranje između T-Mobilea i VIPneta, dolazak trećeg mobilnog operatera, Tele 2 (2005.) ubrzo je doveo do smanjenja do tada stabilnih cijena za 50 posto (Hrvatska agencija za telekomunikacije). Tako primjerice cijena minute poziva iz VIPnetove mreže prema drugoj mobilnoj mreži u Hrvatskoj danas iznosi 1,34 kn (oko 0,18 eura). Ipak, trenutna podjela tržišnih udjela još uvijek ukazuje na snažnu dominaciju prva dva igrača. Prema podacima iznesenim u Poslovnom dnevniku, T-Com je još uvijek prvi, s 50 postotnim udjelom; VIPnetov udio je oko 42%, dok Tele 2 zauzima 8% tržišta. Internet Prema podacima centra za istraživanje tržišta GfK iz jula 2006. u Hrvatskoj pristup internetu ima oko 45 posto stanovnika, dok ga aktivno koristi 35 posto. Pritom širokopojasnu vezu na internet ima tek 2,2 posto stanovnika (Središnji državni ured za e-Hrvatsku), dok velika većina još uvijek raspolaže samo dial-up vezom. Nadalje, većina korisnika broadbanda pristupa internetu putem T-Comove usluge ADSL-a, dok su drugi oblici (kabelski pristup, bežični broadband, mobilni broadband) vrlo malo zastupljeni i bitno skuplji. Iako u Hrvatskoj djeluje 9 operatera koji pružaju internetske usluge, prema informaciji iznesenoj u Večernjem listu u junu 2006. udio T-HT-a na tom tržištu je oko 83 posto. Trenutna cijena najjeftinijeg T-Comovog ADSL paketa koji uključuje 1 GB prometa i brzinu od 1 Mbit/s downloada i 192 kbit/s uploada iznosi 99 kuna mjesečno (oko 13,38 eura) dok cijena flatratea uz istu brzinu iznosi 278 kn mjesečno (oko 37,60 eura). No do prije samo dvije godine, usprkos tehničkim mogućnostima koje nisu bile bitno različite od današnjih, te su cijene bile višestruko veće, a usluga ADSL-a gotovo nedostupna prosječnim građanima. Sredinom oktobra ove godine, hrvatska je vlada usvojila Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa Internetu do 2008, te Akcijski plan provedbe te strategije za 2007. godinu (strategiju se može preuzeti sa web stranice e-hrvatska.hr). Cilj strategije je 12 postotna pokrivenost Hrvatske broadband priključcima do kraja 2008. Kao jedan od ključnih instrumenata za provođenje ovog cilja postavljeno je propisivanje T-HT-u da definira uvjete pod kojima će vršiti veleprodaju ADSL-a drugim ISP-ovima. Iako se ovdje svakako radi o pozitivnom cilju očigledno je da on nije naročito ambiciozan. Trenutna prosječna pokrivenost kućanstava broadband priključcima u Evropskoj uniji je 32 posto (Eurostat, novembar 2006.) - što je i samo po sebi već relativno slabo u usporedbi s pojedinim članicama Unije (primjerice Nizozemska ima pokrivenost kućanstava od čak 66%). To znači da je cilj hrvatske vlade dostići tek nešto više od trećine relativno slabog sadašnjeg EU prosjeka tek za dvije godine. Prednost ovog neambicioznog cilja je svakako u tome da se on čini ostvarivim (tojest da gotovo ništa nije potrebno učiniti da se on ostvari) budući da se rast broja priključaka u Hrvatskoj već prošle godine kretao oko 230% godišnje (Cullen International). No kako stvari trenutno stoje, šanse su vrlo velike da će i tih 12 posto priključaka 2008. godine biti pretežno iz ponude T-HT-a. T-Hrvatski telekom je naime u junu ove godine stekao stopostotno vlasništvo nad do tada najuspješnijim alternativnim ISP-om u Hrvatskoj, Iskonom. Iako se Agencija za telekomunikacije snažno protivila ovoj akviziciji, smatrajući kako će njome biti narušena tek nedavno započeta liberalizacija, očito je da nije postojala pravna osnova za njeno zaustavljanje. Posebno je zanimljiv u ovom bio stav Vlade iz koje je povodom akvizicije priopćeno kako ona, kao manjinski dioničar HT-a ovu poslovnu odluku drži legitimnim poslovnim potezom u uvjetima konsolidacije stanja na telekomunikacijskom tržištu. I stvarno, svaki manjinski dioničar koji je zainteresiran samo za visinu svoje dividende i ne mora puno brinuti o dobrobiti društva, s punim će pravom razmišljati na ovaj način. * * * Trenutno stanje na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu obilježeno je snažnom asimetrijom u korist vodećeg operatera koji usprkos gubljenju formalnog monopola uspijeva zadržati dominantnu poziciju i kontrolu nad ponudom većine usluga. U takvoj situaciji, slično kao i u slučaju vlasti, nužno je postojanje pojedinaca i organizacija koji preuzmaju ulogu "psa čuvara", opozicije i kontrole mjesta na kojima je koncentrirana moć. Tu je ulogu u nekoliko navrata odigrala udruga Potrošač, a najvažnija i svakako najvidljivija njena akcija bila je tužba protiv T-HT-a za nepropisno naplaćivanje telefonske pretplate i zaokruživanje telefonskih razgovora na jednu minutu. Tužbu je ova udruga podnijela Općinskom sudu u Zagrebu uz punomoć 35.000 građana početkom 2005. godine. Zanimljivo je da je samo dva mjeseca nakon tužbe T-HT na zahtjev Agencije za telekomunikacije uveo dodatni tarifni sistem s obračunskom jedinicom od jedne sekunde (iako su, prema navodu Ilije Rkmana iz udruge Potrošač još godinu prije u T-HT-u tvrdili da ne postoje tehničke mogućnosti za preciznije mjerenje od jedne minute). Još je zanimljivije, pa i pomalo smješno, da je T-Com za navedeni tarifni paket proizveo veliku marketinšku kampanju sa sloganom "Jedna sekunda". Ipak trenutno najvažnije i možda najutjecajnije mjesto kontrole i otpora "muljanju" i monopolu u telekom sektoru, a prije svega T-HT-u je blog t-zombix. Autor navedenog bloga uz očito visoku ekspertizu i informiranost u području telekomunikacija, vrlo lucidno, ali i vrlo opuštenim, gotovo govornim stilom kritički obrađuje i komentira događaje i pojave vezane uz ovaj sektor, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Najnevjerojatnija je pritom dnevna količina informacija ponekad i potpuno insiderskih koje objavljuje. "Kako su ljudi počeli čitati to što ja pišem, a ja sam pisao uglavnom na osnovi vrlo slabih i mutnih informacija, uglavnom izvlačeći nategnute zaključke tih isti ljudi koji su me čitali, počeli su me ispravljati. Počele su pristizati i prve prave informacije u vidu internih dokumenata i slično. E, kad se sve to pomalo zakuhalo i postalo posjećeno i poznato, počeli su se javljati i ljudi iz telekomunikacijskih tvrtki. Neki su samo htjeli popričati, neki su mi ponudili i posao, nekoliko njih mi je ponudilo internet linkove i tako je sve krenulo" naveo je t-zombix za Jutarnji list. S obzirom na broj posjeta prikazan na zombix.net (357083 total visitors; 560403 total hits) može se zaključiti da je riječ o jednom od posjećenijih i popularnijih blogova u hrvatskoj blogosferi. Uz to, t-zombix je prvi blogger kojeg je citirao centralni dnevnik HRT-a (vidi vijest Blogger kao izvor informacija sredisnjeg dnevnika HRT-a).

 Verzija za stampanje