Nedostatak pravne infrastrukture, neuključivanje u međunarodne asocijacije pošte i telekomunikacija zbog nerješenog statusa, kašnjenja u prijenosu ovlasti UNMIK-a na stanovnike Kosova, razdvajanje izdavanja dozvola drugim operaterima od javnog operatera – Posta i telekomunikacije Kosova (PTK), korištenje stranih telekomunikacijskih kodova i enormni izdaci vezani uz to. To su faktori koji su pratili razvoj sektora telekomunikacija na Kosovu od 1999. do danas, utjecali na uspostavu monopola u ovom području i općenito onemogućili korisnicima korištenje ovih usluga.
Danas je telekomunikacijsko tržište na Kosovu u kaotičnom stanju. Nema numeričkih resursa budući da pitanje međunarodnog koda nije rješeno; ne postoje frekvencijski resursi jer frekvencijski spektar na divlje koriste ilegalni operateri; zakon o telekomunikacijama se samo tako zove, a zapravo je potpuno besmislen tekst; većina temeljnih pravila nužnih za funkcioniranje liberaliziranog tržišta ne postoji, a regulatoru je potrebna velika količina obuke kako bi bio sposoban provoditi najbazičnije zadatke za uspostavu liberaliziranog telekomunikacijskog tržišta - smatraju stručnjaci za telekomunikacije.
Stručnjaci također smatraju kako budžet Kosova trpi ogromne gubitke dok istovremeno kosovski potrošači plaćaju skupe cijene za usluge mobilne telefonije, budući da više od pola profita od tih usluga odlazi Monaco Telecomu, dok se ostatak sredstava ne slijeva u budžet zahvaljujući ekstremno neefikasnom i nesposobnom upravljanju PTK-om od strane Kosovo Trust Agency (KTA).
Fiksna telefonija
Pošta i telekomunikacije Kosova, kao jedini pružatelj usluga fiksne telefonije (do septembra 2006.) koji je naslijedio telekomunikacijsku infrastrukturu ima 175.000 aktivnih fiksnih telefonskih linija u zemlji. Nedavno je ovaj operater snizio cijene međunarodnih i nacionalnih poziva, iako se oni i dalje smatraju jednima od najskupljih u regiji. Lokalni pozivi u ovoj mreži (s PDV-om) u radno vrijeme (08:00 – 20:00) stoje 0.0199 € po minuti; međunarodni pozivi 0.0586 €; pozivi prema Vala 900 mobilnoj mreži 0.1840 €, dok međunarodni pozivi ovise o tarifnoj skupini. Tako jednominutni poziv prema tarifnoj skupini I, stoji 0.4933 €; prema tarifnoj skupini II: 0.5371 €, prema tarifnoj skupini III: 0.6348 €; prema tarifnoj skupini IV: 1.1730 € a prema tarifnoj skupini V: 1.3685. Stoga trominutni poziv prema lokalnoj mreži stoji 0.0597 €, dok trominutni poziv prema SAD stoji 4.1055 €. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (izračunat prema paritetu kupovne moći) je prema procjeni za 2005. 4,400 $ za Srbiju (uključujući Kosovo). Prije nekog vremena započelo je restrukturiranje ovog javnog poduzeća, kako bi ga se pripremilo na konkurenciju koja kuca na vrata.
Drugi operater koji se nedavno pojavio na kosovskom tržištu je Ipko Net-i u septembru 2006. je dobio licencu za fiksnu telefoniju Uprave za regulaciju telekomunikacija (TRA). Cijene koje nudi ovaj operater su zasad nepoznate budući da još uvijek radi na postavljanju mreže na Kosovu. Ovaj operater pritom koristi svoju vlastitu internet mrežu kako bi postavio infrastrukturu za fiksnu telefoniju. Telekomunikacijski eksperti drže kako ovaj operater neće naići na mnogo prepreka pri ulasku na kosovsko tržište, prije svega zbog dugotrajnog monopola PTK na tom tržištu i njegovih visokih cijena.
Zajedno s dva licencirana operatera, na kosovu također djeluju brojne privatne pošte koje ilegalno nude usluge fiksne telefonije preko satelitskih veza (interneta). Trenutno privatne pošte nude VoIP (Voice over Internet Protocol), a cijena minute stoji od 0,10 do 0,16 € za međunarodne pozive. Isti operateri nude i VoIP opremu pomoću koje se može nazivati unutar njihove mreže za samo 0,02 € po minuti.
Mobilna telefonija
Kosovo je jedina zemlja u regiji u kojoj i dalje postoji samo jedan licencirani operater u mobilnoj telefoniji, a to je Vala 900. Zbog monopola koji ima u pružanju ove usluge, taj operater drži i vrlo visoke cijene. Trominutni poziv unutar mreže Vala 900 varira s obzirom na birani predbroj i vrijeme u kojem se telefonira. Ovisno o zemlji iz koje se zove, cijena prve minute je 0,72 € za prvu minutu, a 0,12 za svakih deset sljedećih sekundi. Tako poziv od tri minute s visokom tarifom stoji 2,16 €. U slučaju drugog predbroja, kad je prva minuta 1,38 €, tada trominutni poziv stoji 4,08 €. U niskoj tarifi ova cijena je upola manja. Cijena SMS servisa ovog operatera je nakon mnogo godina pala sa 0,16 € na 0,08 €. Međunarodni SMS trenutno stoji 0,13 €.
Na Kosovu također postoje ilegalni mobilni operateri. Ovdje su posebno značajne štete koje uzrokuju srpski mobilni operateri (063 i 064) koji djeluju u 28 dijelova Kosova. Nedavno, nakon više godina zavlačenja od strane Misije UN-a na Kosovu, Upravi za regulaciju telekomunikacija je dozvoljeno da demontira i konfiscira njihove antene.
Telekom Srbija se poziva na svoju licencu za rad koju je dobio 1997. za cijelo područje Srbije, pod čijom je jurisdikcijom Kosovo tada bilo. Od juna 1999. Kosovo je pod upravom Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) na temelju Rezolucije UN-a br. 1244.
Osim srpskih mobilnih operatera i drugi operateri iz susjednih zemalja šire svoje mreže na Kosovo. Među njima su makedonski Mobimak i Cosmofon, crnogorski Promonte i albanski AMC. Ovi operateri su također ilegalni, a njihovo širenje na Kosovo je rezultat manjka potrebne regulacije i političkih prilika. Osim što ne plaćaju porez na profit koji zarađuju na Kosovu, ti mobilni operateri, kako navode u PTK, uzrokuju brojne interferencije u mreži jedinog legalnog operatera na Kosovu - Vala 900. Iako pretplatnici imaju koristi od ovih operatera, zahvaljujući niskim i prihvatljivim cijenama u usporedbi s onima koje nudi Vala 900, čini se kako su nadležna tijela na Kosovu i UNMIK odlučili stati na kraj ovom ilegalnom djelovanju.
Ovaj mjesec je Ministarstvo transporta, pošte i telekomunikacija najavilo međunarodni natječaj za izdavanje dozvole za drugog mobilnog operatera. Prvi ovakav natječaj je organiziran 2004, a kao pobjednik je proglašen konzorcij Mobikos-Mobitel. Međutim, taj su natječaj poništili vlada i međunarodne vlasti zbog sumnji u kršenje natječajne procedure.
Predstavljanje dokumenata zainteresiranih kompanija počelo je 3. novembra 2006. i trajat će do 17. januara sljedeće godine. Za izdavanje dozvole drugom operateru odabrana je mješovita metoda koja kombinira metodu aukcije i "Beauty Contest" metodu, odnosno kriterije koje kompanije moraju ispuniti. Početna cijena licence će prema pravilima natječaja biti 20 milijuna €, s mogućnošću povećanja ovisno o ponudama zainteresiranih kompanija.
Dozvola za pružanje usluga mobilne telefonije će uključivati pravo korištenja GSM 900/1800 MHz frekvencija i trajat će 15 godina. Ipak, predviđeno je da će, dok Kosovo ne dobije međunarodni kod, kompanija koristiti kod zemlje iz koje dolazi, kao što Vala 900 trenutno koristi kod Monaca (377). Zasad nije poznato koliko će koštati pozivi između mreža, budući da će opet sve ovisiti o međunarodnom predbroju, sve dok Kosovo ne rješi svoj međunarodni status i dobije vlasiti predbroj.
Uprava za regulaciju telekomunikacija se bavi sa svim ovim procedurama. Ipak, ovo je tijelo nerijetko bilo zanemarivano i instrumentalizirano za političke interese.
Internet usluge
Prema istraživanju koje je provelo poduzeće za istraživanje javnog mnijenja, medija i tržišta Index Kosova, samo sedam posto stanovnika Kosova redovito koristi internet, a čini se da su kompanije zadovoljne s tržištem. Njihovo zadovoljstvo proizlazi iz njihove ekspanzije na terenu (u posljednje 4 godine je ovo u velikoj mjeri postignuto) i uvjerenja da je nivo upotrebe interneta značajno porastao pokrivanjem ruralnih područja, usprkos činjenici da zasad ne postoje nikakvi pokazatelji. Nadalje, kompanije smatraju da nisu sposobne zadovoljiti potražnju za internetom koja postoji. U svakom slučaju, točne brojke i postoci vezani uz tržište internet usluga zasad nisu dostupni.
Analiza koju je pripremila Ekonomska inicijativa za Kosovo – ECIKS pokazuje da je TRA, uprava koja monitorira telekomunikacije na Kosovu do sada izdala dozvole trima kompanijama koje pružaju internet usluge. Uz javno poduzeće “DardaNet”, jedinicu u sastavu PTK, TRA je također izdala dozvolu kompanijama IPKO Net i Kujtesa. Ove tri kompanije danas dijele tržište internetskih usluga na Kosovu. Mjesečna naknada za korištenje interneta se ne razlikuje mnogo od operatera do operatera. Kujtesa nudi usluge kroz sljedeće pakete (bez PDV-a): Family: 128 kbps, 9.90 €; Entry: 256 kbps, 14.90 €, Basic: 512 kbps, 19.90 €, Advanced: 1 mbps, 24.90 €, Premium: 2 mbps, 29.90 € and Platinum: 3 mbps, 34.90 €. Svi ovi paketi su povezani s kabelskom televizijom od 55 kanala koja je besplatna. IPKO pruža internet usluge sa sljedećim cijenama: Paket I: 1 mbps, 9.90 €, Paket II: 2 mbps, 14.90 €, Paket II: 3,5 mbps, 19,95 euro. Dio ovih paketa vrijede samo za Prištinu, gdje ova dva ISP-a imaju vlastitu infrastrukturu.
U razgovorima s predstavnicima ovih kompanija, internet tržište na Kosovu je procijenjeno na oko 10 milijardi € godišnje. Uz dodatne investicije i poboljšanje infrastrukture, ovo bi se tržište moglo jednostavno udvostručiti. S ekonomskim razvojem Kosova, ove će brojke sigurno narasti. Postoji potencijal, ne samo u smislu tržišta nego i u smislu kompanija koje su spremne i sposobne za međunarodnu suradnju.
DardaNet, kao javno poduzeće imalo je prednost korištenja infrastrukture PTK. Usprkos ovoj prednosti, slabo upravljanje i promašene investicije u proširenje infrastrukture, koje je implementiralo austrijsko poduzeće InfoNova, doveli su do toga da danas DardaNet nudi samo usluge Dial upa što ga čini najslabijim ponuđačem od tri licencirane kompanije. DardaNet planira ponuditi pristup internetu putem ADSL-a s "prihvatljivijim" mjesečnim cijenama od 25 € mjesečno za kućanstva i 50 € za poduzeća. Prosječna mjesečna plaća za puno radno vrijeme na Kosovu u javnom sektoru iznosi 151 €, dok je prosjek u privatnom sektoru 208 €. Za ADSL će DArdaNet koristiti postojeću fiksnu telefonsku mrežu PTK i očekuje se da će zauzeti značajan udio na tržištu. PTK je također zainteresiran za izgradnju optičke mreže na cijelom Kosovu, a u tu svrhu je potpisan ugovor s Kosovskim željeznicama koji će omogućiti polaganje optičkih vlakana uz pruge. Usprkos činjenici da je ovo poduzeće zasad najslabije među kosovskim ISP-ovima, ono svakako ima najveći potencijal za budućnost. DardaNet trenutno zapošljava 25 ljudi.
IPKO Net je prvo poduzeće koje je ponudilo internet usluge na Kosovu. Ono nudi internet usluge na cijelom teritoriju Kosova s brzom bežičnom vezom putem mikrovalova (WiMAX). IPKO Net putem bežične mreže dobiva vezu iz Albanije, Makedonije, Crne Gore i Srbije i također je u procesu izgradnje optičke mreže na Kosovu. Stoga je IPKO Net potpisao ugovor s Kosovo Energy Corporation (KEK) koja će mu omogućiti korištenje njezine infrastrukture. IPKO Net je dioničko društvo koje zapošljava 105 osoba i ostavlja dojam dobre organizacije i dobrog upravljanja. Ono ima potencijal za ekspanziju i predstavlja ozbiljnog partnera za strane kompanije. Na temelju toga Slovenski je telekom ove godine uložio 19,5 milijuna €, otprilike 75 % procijenjene vrijednosti IPKO-a, od čega su 10 milijuna direktne investicije koje će u sljedeće dvije godine osigurati izgradnju i daljnju modernizaciju mreže.
Kujtesa je drugo privatno poduzeće koje je prema udjelu na tržištu na istoj razini kao i IPKO. To je jedino poduzeće koje nudi kabelske internet priključke u Prištini, u suradnji s lokalnom kabelskom televizijom. Ova usluga je ograničena samo na Prištinu i to samo na dio koji pokriva ta kabelska mreža. No ta se mreža proširuje. Osim toga, Kujtesa nudi bežične usluge na cijelom Kosovu i nastoji zauzeti najveći dio tržišta internet usluga u zemlji.
Kao i sva druga područja razvoja, telekomunikacije i internet usluge su blisko povezane sa statusom Kosova. Djelovanje ilegalnih mobilnih operatera, divlji razvoj internetske i telekomunikacijske infrastrukture, nepostojanje međunarodnog predbroja za Kosovo i slični problemi u skladu su s nerješenošću statusa Kosova. Iznenađujuća činjenica o telekomunikacijama je da usprkos medijskim napisima u posljednjih nekoliko godina o visokim cijenama, brojnim pritužbama krajnjih korisnika i sl. nijedna organizacija civilnog društva nije podigla glas oko ovog pitanja. Svi se nadaju boljim danima. Status Kosova će ovisiti o ishodu pregovora koji su započeli u decembru 2005.
|
