Hrvatska i novi Zakon o zastiti zivotinja
|
Od početka 2007. životinjski svijet u Hrvatskoj štitit će se drugačije nego do sada, i to po novom Zakonu. O prijedlogu novog Zakona o zaštiti životinja raspravljali su saborski zastupnici dva puta, a 29.11. konačno je "prošao", uz neke promjene i dodatke koje su, po mišljenju političara, baš nedostajale u starom Zakonu o dobrobiti životinja.
Konačni prijedlog ovog zakona bio je tema sjednica na više odbora. Odbor za europske integracije naglasio je kako je "vrlo važno istaknuti podršku svih zainteresiranih civilnih udruga pri izradi teksta Zakona". Međutim, potpuno usklađivanje ovog Zakona provest će se donošenjem podzakonskih akata, odnosno pravilnika koji će se odnositi na pojedina područja ovog Zakona. Lokalna samouprava za parkove bez psećeg izmeta Članove Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu najviše je zanimalo hoće li se ovim Zakonom urediti pitanje odgovornosti vlasnika životinja pri korištenju i održavanju javnih površina kojima se koriste kućni ljubimci, u prvom redu psi. Također se ovaj Odbor osvrnuo i na neke odredbe Zakona prema kojma je "zabranjeno držanje i postupanje s kućnim ljubimcima te njihovo kretanje na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost drugih životinja i ljudi, a posebice djece, a njih bi trebala pratiti adekvatna sankcija", no za to jedinice lokalne samouprave "nemaju djelotvoran instrumentarij putem kojeg bi se zaštitile od neodgovornih vlasnika kućnih ljubimaca". Ustupci krznarima Odbor za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatskoga sabora na raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti životinja, pozvao i predstavnike udruge Prijatelji zivotinja te Hrvatske krznarske udruge. Predstavnik udruge Prijatelji životinja istaknuo je da, "iako je predlagatelj u Konačni prijedlog zakona ugradio velik dio primjedaba Udruge, neke odredbe su ipak ostale nedorečene", prvenstveno one koje se odnose na omamljivanje i klanje životinja u domaćinstvima koje bi trebale obavljati osposobljene osobe. Predstavnici Hrvatske krznarske udruge su, u raspravi na Odboru nisu bili zadovoljni sa prijedlogom zabrane uzgoja životinja zbog proizvodnje krzna, jer bi im ta odredba ugrozila poduzetnički rad i njihove obitelji, a kažu da "takovu zabranu imaju jedino Velika Britanija i Austrija". Uglavnom, Vladin prijedlog Zakona o zaštiti životinja podržala je većina saborskih klubova. U raspravi su iznesene i brojne primjedbe, i one u cilju bolje zaštite životinja i one za zaštitu uzgajivača i proizvođača. Konačni tekst zakona propisuje zabranu uzgoja životinja za proizvodnju krzna, ali tek od tek 2017.g, jer se proizvođači krzna moraju osposobiti za drugi posao. Milosrdno prema gradskim životinjama-lutalicama Najbolji je dio Zakona kojim se produžava pravo na život bivšim kućnim ljubimcima, odnosno lutalicama, jer se propisuje "da se životinje u skloništima, umjesto 30, mogu držati do 60 dana". Odustalo se i od rigorznih mjera prema klanju svinja u jesensko-zimskom periodu, takozvanog kolinja, "u cilju zaštite autohtone mesno-prehrambene proizvodnje i tradicije". Naime, ovdje se ništa nije promijenilo, osim da se svinjče ili neki drugi prehrambeni stvor prije klanja mora omamiti. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Dragan Kovačević je prilikom rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti životinja odbacio ocjene dijela saborskih zastupnika da će Vladin prijedlog zakona o zaštiti životinja uništiti Selo, naglasivši da se radi o uvođenju uvjeta vezanih uz ekologiju, kvalitetu proizvoda i zaštitu životinja koje je postavila EU. Izvor: Sabor RH, Vlada RH, Odbori S RH Autor: Ljiljanka Mitoš-Svoboda |
Verzija za stampanje
Nazad na vrh
