TIH: Tajnost podataka moze biti samo iznimka, a ne pravilo
Nacrtom su predviđena četiri stupnja klasifikacije podataka s time da bi se stupanj tajnosti "ograničeno", mogao primijeniti na praktički sve podatke u posjedu tijela javne vlasti na svim razinama. Riječ je o podacima „čije bi neovlašteno otkrivanje moglo naštetiti djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima“, a tajnim ih mogu odrediti i čelnici tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima. Praktički se na taj način može proglasiti tajnim i svaki javni natječaj za potrebe bilo kojeg grada ili općine. Izuzev za inspekcijski nadzor postupka klasifikacije i deklasifikacije podataka, koji bi prema zakonu trebao provoditi Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, nije predviđen niti jedan drugi mehanizam kontrole provedbe zakona: nema tijela koje bi provjeravalo odluke o klasifikaciji podataka, provodilo test razmjernosti, štitilo interes javnosti te pravo građana na pristup informacijama. Ovaj problem bi se mogao riješiti izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama koje bi omogućile uvođenje institucije povjerenika za informacije. Ovaj nacrt po prvi put u hrvatskoj legislativi predviđa test javnog interesa, što je jedan od glavnih nedostataka sadašnjeg Zakona o pravu na pristup informacijama. Međutim, ponuđeno rješenje je upitno jer test javnog interesa provodi isto tijelo koje je neku informaciju proglasilo tajnom, odnosno to bi tijelo odlučiti o uklanjanju stupnja tajnosti podatka ili oslobađanju osobe obveze čuvanja tajnosti podatka. Daleko bolje rješenje bi bilo kad bi ovaj test provodilo neovisno tijelo. Svaki propis koji regulira pristup informacijama tajnost u demokratskim zemljama je izuzetak, a ne pravilo. Aktualni nacrt prijedloga Zakona o tajnosti podataka mogao bi, ukoliko ga se ne doradi, dovesti to načelo u pitanje i vratiti odnos građana i tijela javne vlasti na razinu od prije nekoliko desetaka godina. |



