Zelena akcija je 10. 5. 2007, uz potporu inicijative Pravo na grad, zagrebačkom Zavodu za prostorno uređenje predala primjedbe koje se odnose na pojedine odredbe Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana (GUP), vezane uz Donji grad. Primjedbe je izradio Urbanistički savjet Zelene akcije i one se zasnivaju na neovisnom stručnom uvjerenju i zahtjevima peticije koju je potpisalo više od 50.000 građana.
U nastavku teksta donosimo sažetak primjedbi.
Osnovno polazište je ZAŠTITA fizičke i socijalne strukture Donjeg grada, zatečene morfologije i sadržajne raznolikosti te uvjeta života i vrijednosti nekretnina postojećih stanovnika. Ta graditeljsko-urbanistička, kulturna i povijesna baština, kao temelj identiteta grada Zagreba, od neprocjenjive je vrijednosti za sve njegove stanovnike.
Za neophodnu i sustavnu SANACIJU ovog prostora treba donijeti gradski zakon o Donjem gradu, koji će regulirati metodološki pristup, demokratske procedure, vlasnička prava i sustav financiranja. U međuvremenu želimo primjedbama unaprijediti odredbe GUP-a na taj način da se spriječe građevinske intervencije koje bi dovele u pitanje zaštitu i sanaciju Donjeg grada.U važećem GUP-u i njegovim izmjenama koje predlaže Poglavarstvo ne vidi se jasan temeljni stav prema Donjem gradu, jer se želi pomiriti nepomirljive odredbe - o zaštiti povijesnog središta i novoj izgradnji u unutašnjosti blokova.
Osim nedorečenosti i nedosljednosti u nekim pravilima ostavljaju se i mogućnost "drugačijih interpretacija pravila" i "izuzetaka od pravila", što vodi u proceduralne improvizacije i potencijalne zloporabe u primjeni plana.Zbog toga Urbanistički savjet Zelene akcije predlaže nedvosmislene i jasne odredbe koje treba ugraditi u Odluku o izmjeni postojećeg GUP-a:
-
Smatramo da je neophodno uvesti razlikovanje građevinski pretežno dovršenih blokova, za koje se urbana pravila određuju za pojedinačne parcele i objekte te građevinski pretežno nedovršenih blokova (bivši industrijski pogoni), gdje bi se urbana pravila određivala za cijelinu bloka.
-
-
Izgradnja u građevinski pretežno nedovršenim blokovima treba se provoditi temeljem javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja, a kapacitet izgradnje određuje se koeficijentom iskoristivosti u bloku maksimalno 3,0 (3000 m2 izgrađenog prostora na 1000 m2 terena).
-
-
U građevinski pretežno dovršenim blokovima treba uvesti strogo razlikovanje izgradnje na uličnim parcelama od izgradnje na dvorišnim parcelama, te se za njih predlažu bitno drugačija pravila.
-
-
U građevinski pretežno dovršenim blokovima novu izgradnju (na sada neizgrađenoj parceli) treba dozvoliti samo za pojedinačne objekte na uličnoj regulacijskoj liniji, u vidu interpolacija, uz obavezni javni arhitektonski natječaj, dok se nova izgradnja na sada neizgrađenim dvorišnim parcelama ne smije dozvoliti.
-
-
Pasaže (prolaze kroz blok) u građevinski pretežno dovršenim blokovim treba formirati prvenstveno postojećim i zamjenskim objektima i uređenim neizgrađenim površinama te samo izuzetno s novim prizemnim objektima za trgovačke, ugostiteljske i javne sadržaje.
-
-
Zamjensku gradnju u građevinski pretežno dovršenim blokovima treba dozvoliti uz uvjet da se za uličnu izgradnju određuje ukupna novoizgrađena površina i visina zamjenskog objekta prema karakteristikama uličnog poteza, a kod dvorišne izgradnje zamjenski objekt ne može imati veću brutto razvijenu površinu/kubaturu od objekta koji se ruši zbog zamjene.
-
-
Sanaciju svih uličnih i dvorišnih objekata u građevinski pretežno dovršenim blokovima treba propisati kao obaveznu.
-
-
Rušenje bez zamjenske gradnje u unutrašnjosti blokova treba provoditi otkupom ruševnih i građevinski nekvalitetnih objekata radi dobivanja što više neizgrađenih i parkovno uređenih površina u unutrašnjosti blokova. (Jedno stablo u bloku bitno poboljšava mikroklimatske uvjete i ambijentalnu vrijednost bloka.)
-
-
Sanaciju, kao i rušenje bez zamjenske gradnje i uređenje neizgrađenih prostora u unutrašnjosti bloka financiraju vlasnici nekretnina uz sudjelovanje gradskih, državnih i međunarodnih namjenskih fondova za obnovu povijesne baštine.
-
-
Prometna dostupnost Donjeg grada mora se unaprijediti prvenstveno kroz javni promet uz radikalno smanjenje učešća automobilskog prometa te proširenjem pješačkih zona i biciklističkih staza. Zbog toga treba zadržati, kao izuzetnu vrijednost planskog dokumenta, zabranu izgradnje javnih garaža u granicama koje propisuje važeći GUP.
-
-
Uređenje blokova treba provoditi na temelju detaljnih planova uređenja prostora (DPU) koji zaista respektiraju rezultate javne rasprave, a koji se donose prvenstveno za građevinski pretežno nedovršene blokove, kao i za blokove najužeg gradskog središta gdje se omogućava izgradnja pasaža (prolaza kroz blok).
Gornjim pravilima sprečavaju se konflikti investitorskih interesa s vlasničkim pravima i interesima postojećih stanovnika, a unapređuju se socijalni, ekološki i ekonomski uvjeti zaštite i sanacije povijesnog središta grada Zagreba – Donjeg grada. Takva pravila zastupamo kao prvorazredni javni interes.
Svijesni smo da svi urbanistički problemi Zagreba nisu vezani samo za Donji grad. Stoga u paketu primjedbi na GUP sugeriramo izradu novog, modernog planskog dokumenta za grad Zagreb, koji će prostorno definirati komplesni razvoj glavnog grada Hrvatske. Tako bi se oslobodili dosadašnje prakse učestalih izmjena i dopuna GUP-a te "vizija" koje se javljaju iz netransparentnih postupaka gradske uprave.
|
Verzija za stampanje
Nazad na vrh
